Turisticka zajednica grada Nova Gradiska

Novogradiški kraj resi umjerena kontinentalna klima, koja je značajno modificirana utjecajima gorskog masiva Psunja, pa donekle i Babje gore. Hod temperatura, padalina, kao i drugih elemenata vremena (insolacija, magle, mrazevi, ruža vjetrova) ukazuju na kontinentalnost, koja je karakteristična za prijelazno panonsko područje - od središnje Panonske nizine prema južnom peripanonskom području. To znači da su zime u pravilu razmjerno oštre, a ljeta vruća, odnosno da se u većini godina bilježe izražene godišnje amplitude.

Dosadašnja mjerenja u meteorološkoj postaji Nova Gradiška pokazala su da su prosječne temperature razmjerno ugodne i da srednja godišnja tempertura iznosi između 10,5 i 11 Celziusevih stupnjeva. U tom srednjaku krije se prosječna temperatura srpnja izmedju 20 i 21, odnosno siječnja između minus 0.5 i plus 1 stupanj. To, pak, znači da se godišnja amplituda prosječnih temperaturnih vrijednosti iznosi nevelikih 21 do 22 stupnja. Međutim stvarni hod vremena obilježavaju ekstremi, odnosno kretanje apsolutnih vrijednosti tempertura. U Novoj Gradiški je, tako, u srpnju izmjerena temperatura i viša od 37, a u siječnju (odnosno veljači) niža od 23 Celzijusova stupnja. To znači da se godišnja temperaturna amplituda popne nekih godina i do 60 stupnjeva! U takvim, ipak kontinentalnim, uvjetima, vegetacijsko razdoblje traje od druge polovice ožujka do prve polovice studenoga, te uz razmjerno povoljan godišnji raspored padalina omogućava uzgoj velikog broja ratarskih i voćarskih kultura.

U Panonskoj nizini količina padalina značajno opada od zapada prema istoku , jer kišu (i snijeg) u pravilu donose zapadni vjetrovi. U prostoru Hrvatske, Nova Gradiška je negdje na sredini toga puta, pa je i količina padalina primjerena tom položaju. Ovdje prosječno godišnje padne izmedu 813 i 820 milimetara padalina na četvorni metar, a dakako ima i znatnih odstupanja u nekim godinama. Tako je već bilo sušnih godina s manje od 600, ili kišnih godina s više od 1100 milimetara padalina. Ovdje osobito valja spomenuti da okolni gorski reljef na sjeveru značajno modificira količine padalina, jer masiv Psunja zaustavlja oblake i prima više kiša i snijega. Prosječno na Psunju padne godišnje nešto više od 1200mm , a južna prigorja prema Novoj Gradiški i Cerniku primaju više padalina, nego li niski poloj u nizini Save. U prosjeku najviše padalina padne u kasno proljeće i rano ljeto ( primarni lipanjski maksimum), te krajem godine ( sekundarni prosinački maksimum). Takav godišnji hod padalina pogoduje poljoprivrednom iskorištavanju.

Magle su dosta česta pojava u ovom tipu klime, pogotovo u zimskoj polovici godine. Dakako one su karakteristične za niski savski poloj, te donekle za disecirane potočne udoline u prigorju. Mraz je redovita pojava, te njegovo kašnjenje u proljeće može nanijeti velike štete u voćarstvu i ratarstvu. Vjetrovi koji ovdje pušu nemaju svog zasebnog imena, a prevladavaju zračne struje iz zapadnog i sjeverozapadnog kvadranta.

Dr. Dragutin Feletar; Nova Gradiška - Izabrane teme - U povodu 250. obljetnice osnivanja grada (1998.).

Kumulonimbusi...

Duga nad gradom.

Jesen u gradskom parku.

Grb grada
Nova Gradiška

Dobro došli u Novu Gradišku ! Ugodan boravak i sretan put želi Vam Turistička zajednica Grada Nova Gradiška. Za informacije, koje niste pronašli na ovim stranicama, molimo pošaljite e-mail, fax ili nas nazovite. Kontakt telefon, fax i e-mail adresu možete pronaći na stranici "informacije". Kontaktirajte nas, hvala.